Martinovići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz srednje Bosne, a rijetko su i Srbi (okolica Duge Rese). Razmjerno najviše Martinovića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskim općinama Tešanj, Travnik i Vareš, u kojima se svaki sedamdeseti stanovnik prezivao Martinović. U Hrvatskoj danas živi oko šest tisuća Martinovića u više od dvije tisuće domaćinstava (37. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.Glavni migracijski pravci Martinovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH), iz Vareša (BiH) te iz Banja Luke BiH) u Zagreb.
Kajinići su Hrvati, najvećim dijelom iz Srednje Bosne. Razmjerno najviše Kajinića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Tešanj. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kajinića u više od četrdeset domaćinstava. Glavni migracijski pravci Kajinića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Tešnja (BiH) u Veliku Goricu, iz Modriče (BiH) u Svetu Nedjelju te iz Tešnja (BiH) u Zagreb.
Andjelić
Andjelići su Hrvati, dobrim dijelom iz Sjeverne Hercegovine. Razmjerno
najviše Andjelića u proteklih sto godina rođeno je u sjevernohercegovačkoj
općini Konjic. U Hrvatskoj danas živi oko sto Andjelića u oko šezdesetpet
domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvadeset,
pa se njihov broj do danas višestruko povećao.Glavni migracijski pravci
Andjelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Doboja (BiH) i Odžaka (BiH)
u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Rijeku.
Majić
Majići su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz Hercegovine, a prema nekim izvorima iz okolice Vrgorca. Vrlo su rijetko i Srbi (iz Daruvara). Razmjerno najviše Majića u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Grude, gdje se svaki sedamdeseti stanovnik prezivao Majić. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Majića u oko osamstopedeset domaćinstava (122. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamsto, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio.Glavni migracijski pravci Majića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) i Gruda (BiH) u Zagreb te iz Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod.
Bosnići su većinom Hrvati, dobrim dijelom s otoka Korčule, a mogu biti i Srbi (iz Ogulina) te su vrlo rijetko i Bošnjaci (iz Drvara, bosanske Posavine). Razmjerno najviše Bosnića u proteklih sto godina rođeno je u Blatu na otoku Korčuli, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Bosnić. U Hrvatskoj danas živi oko devetsto Bosnića u više od tristo domaćinstava (699. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.Glavni migracijski pravci Bosnića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ciste Provo u Split, iz Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod te iz Bosanskog Novog (BiH) u Sisak.
Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Baručić vuče podrijetlo iz Bosanske Krajine.
Podrjetlo
Prezime Grgić nose Hrvati, većim dijelom iz Bosanske Krajine (Gornji i Donji Vakuf, Kotor Varoš), a prema nekim izvorima iz Petrovog Polja kod Drniša (posebno selo Cipčići), Ljubuškog (BiH), Dubrovnika te Rame. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u bosanskokrajiškim općinama Kotor Varoš i Teslić, u kojima se svaki trideseti stanovnik prezivao Grgić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Vranjic kraj Solina, Borovac kraj Novske i Adžamovci kraj Nove Gradiške. U Hrvatskoj danas živi oko osam tisuća Grgića u oko tri tisuće domaćinstava (18. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.
Etimologija
Prezime izvedeno iz osobnog imena Grg(a/o) + -ić.
Migracije
Glavni migracijski pravci Grgića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Kotor Varoši (BiH) u Zagreb, iz Kotor Varoši (BiH) u Kutjevo te iz Odžaka (BiH) u Slavonski Brod. |
Raspostranjenost
Grgići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 324 općine i 699 naselja, pretežito u urbanim sredinama (55%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1200), Slavonskom Brodu (300), Osijeku (300), Splitu (250) i u Rijeci (160).
|
Podrjetlo
Lovrići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Trogira, dok prema drugim izvorima vuče podrijetlo iz okolice Sinja ili sela Odžak kod Livna (BiH). Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Hrvatske Kostajnice). Razmjerno najviše Lovrića u proteklih sto godina rođeno je u Ražnju kraj Trogira, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Lovrić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Lovrića u oko tri tisuće domaćinstava (23. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.
Etimologija
Migracije
Glavni migracijski pravci Lovrića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod.
Podrjetlo
Križanovići su Hrvati, većim dijelom iz Srednje Bosne. Razmjerno najviše Križanovića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskim općinama Tešanj i Vitez, u kojima se svaki stoti stanovnik prezivao Križanović. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Križanovića u oko tristo domaćinstava (786. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas utrostručio.
Etimologija
Migracije
Glavni migracijski pravci Križanovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Sinja u Split te iz Tešnja (BiH) i Slavonskog Broda u Zagreb.
Podrjetlo
Curići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Popova polja u Hercegovini. Razmjerno najviše Curića u proteklih sto godina rođeno je u Opatovcu kraj Nove Gradiške, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Curić. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Curića u oko dvjesto domaćinstava (994. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Curića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Neuma (BiH) i Trebinja (BiH) u Dubrovnik te iz Bosanskog Broda (BiH) u Veliku Kopanicu.
Podrjetlo
Krnjići su uglavnom Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske Posavine, a prema nekim izvorima iz okolice Stoca (BiH). Vrlo su rijetko i Bošnjaci. Razmjerno najviše Krnjića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Brčko. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Krnjića u više od stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šezdeset, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.
Etimologija
Migracije
Glavni migracijski pravci Krnjića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) u Zagreb, iz Brčkog (BiH) u Veliku Goricu te iz Brčkog (BiH) u Županju.
Etimologija
Podrjetlo
Matanovići su Hrvati, dobrim dijelom iz bosanske Posavine. Razmjerno najviše Matanovića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavinskim općinama Bosanski Brod i Orašje, u kojima se svaki devedeseti stanovnik prezivao Matanović. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Matanovića u više od sedamstopedeset domaćinstava (182. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio.
Etimologija
Migracije
Glavni migracijski pravci Matanovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod, iz Orašja (BiH) u Bošnjake te iz Gradačca (BiH) u Zagreb. |
Raspostranjenost
Matanovići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 151 općini i 239 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Slavonskom Brodu (300), Zagrebu (200), Bošnjacima kraj Županje (120), Osijeku (60) i u Rijeci (60)
|
Podrjetlo
Piškovići su Hrvati, najvećim dijelom iz Donje Stubice. Razmjerno najviše Piškovića u proteklih sto godina rođeno je u Lepoj Vesi kraj Donje Stubice, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Pišković. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Piškovića u više od sedamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas udvostručio.
Etimologija
Migracije
Glavni migracijski pravci Piškovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Posušja (BiH) u Zagreb, iz Bosanskog Broda (BiH) u Klakar te iz Bosanskog Broda (BiH) u Sibinj.
Podrjetlo
Pretežito srpsko prezime Nenić vuče podrijetlo iz Tuzlanske Regije, BiH. |
Raspostranjenost
Piškovići su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 33 naselja, pretežito u urbanim sredinama (53%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (50), Donjoj Stubici (45), Sesvetama kraj Zagreba (30), Slavonskom Brodu (20) i u Lepoj Vesi kraj Donje Stubice (15).
|
Podrjetlo
Prezime Zekušić nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz Slavonskog Broda. (Bos.Brod)
|
|