Ako neko prezime fali molim da se obratite na e-mail

izvor teksta-imehrvatsko.net


Ćosić

Podrjetlo

Ćosići su uglavnom Hrvati, najvećim dijelom iz Bosanske Krajine, a vrlo su rijetko Srbi (iz okolice Knina) te Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Ćosića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Teslić, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Ćosić. U Hrvatskoj danas živi oko pet tisuća Ćosića u više od tisućušesto domaćinstava (51. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj od do danas gotovo upeterostručio.

Etimologija

Migracije

Glavni migracijski pravci Ćosića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Teslića (BiH) i Tomislavgrada (BiH) u Zagreb te iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod.

Raspostranjenost

Ćosići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 245 općina i 436 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (750), Slavonskom Brodu (300), Splitu (190), Osijeku (150) i u Zadru (120).




Mirosavljević

Podrjetlo

Mirosavljevići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Slavonskog Broda, a često su i Srbi (iz Vukovara). Razmjerno najviše Mirosavljevića u proteklih sto godina rođeno je u Grabarju kraj Slavonskog Broda, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Mirosavljević. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Mirosavljevića u više od stočetrdeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Etimologija

Migracije

Raspostranjenost

Mirosavljevići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 37 općina i 53 naselja, pretežito u seoskim sredinama (54%). Danas ih najviše živi u Podcrkavlju kraj Slavonskog Broda (45), Slavonskom Brodu (45), Vukovaru (30), Zagrebu (25) i u Bijelom Brdu kraj Osijeka (25).


Marušić

Podrjetlo

Marušići su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz okolice Zadra, a prema nekim izvorima iz Albanije te Hercegovine, Dalmacije (okolica Omiša) ili okolice Vukovara. Vrlo rijetko su Talijani Umag) te Srbi (srednja Bosna). Razmjerno najviše Marušića u proteklih sto godina rođeno je u Marušićima kraj Omiša, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Marušić. U Hrvatskoj danas živi oko četiri tisuće Marušića u oko tisućudvjesto domaćinstava (77. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Etimologija

Migracije

Glavni migracijski pravci Marušića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Banja Luke BiH) u Bjelovar, iz Omiša u Split te iz Širokog Brijega (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Marušići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 206 općina i 364 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (600), Splitu (300), Zadru (170), Zemuniku Donjem kraj Zadra (130) i u Rijeci (120).

 

Djogaš

Podrjetlo

Prezime Djogaš nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz Bosanske Posavine.

Ledić

Podrjetlo

Ledići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Omiša. Razmjerno najviše Ledića u proteklih sto godina rođeno je u Aržanu kraj Imotskog, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Ledić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Ledića u oko stotrideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Etimologija

Migracije

Glavni migracijski pravci Ledića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ciste Provo i Splita u Zagreb te iz Ciste Provo u Split.

Raspostranjenost

Ledići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 41 općini i 48 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Aržanu kraj Imotskog (90), Splitu (50), Vinkovcima (15) i u Makarskoj (10).


Knežević

Podrjetlo

Kneževići su često Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Zadra (Vinjerac, Kneževići), prema nekim izvorima iz Like (okolica Ogulina) ili Hercegovine, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Duge Rese) te Crnogorci (iz Pljevlje, Crna Gora). Razmjerno najviše Kneževića u proteklih sto godina rođeno je u Vinjercu kraj Zadra, Boraji kraj Šibenika i Strugi Banskoj kraj Hrvatske Kostajnice, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Knežević. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Kneževića u oko četiri tisuće domaćinstava (8. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedam tisuća, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Etimologija

Prezime izvedeno iz naziva zanimanja - tituli "Knez" + -ević. Glavar knežine (seoske administrativne jedinice, Srbija, Hercegovina) seoski starješina; osoba koja je obnašala neku dužnost upravnu dužnost, npr. seoskog starješine, ali i viših službi.

Migracije

Glavni migracijski pravci Kneževića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku te iz Brčkog (BiH) i Gradačca (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Kneževići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 348 općina i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1600), Zadru (550), Rijeci (500), Osijeku (300) i u Slavonskom Brodu (250).




Rapušić

Podrjetlo

Prezime Rapušić nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz Bosanske Posavine.

Marić

Podrjetlo

Marići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz istočne Hercegovine, a prema nekim izvorima iz Podravine ili Knina. Ovo prezime rijetko nose i Srbi (okolica Daruvara), te Bošnjaci (Mostar, BiH). Razmjerno najviše Marića u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Marić. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Marića u više od četiri tisuće domaćinstava (4. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pet tisuća, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Etimologija

Prezime izvedeno od osobnog imena prema majci Mári + -ić?

Migracije

Glavni migracijski pravci Marića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod te iz Doboja (BiH) i Banja Luke BiH) u Zagreb.

Udovčić

2. Dezember -1 - dodao imeHrvatsko (staro), 579 pregleda, 0 fans

Podrjetlo Udovčići su Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske Posavine. Razmjerno najviše Udovčića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Odžak. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Udovčića u više od sedamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno š...

Durmis
 Podrjeklo Prezime Durmiši nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi s Kosova.Podrjetlo Prezime Durmiši nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi s Kosova.


 

 

Piskovic

Piškovići su Hrvati, najvećim dijelom iz Donje Stubice. Razmjerno najviše Piškovića u proteklih sto godina rođeno je u Lepoj Vesi kraj Donje Stubice, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Pišković. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Piškovića u više od sedamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Piškovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Posušja (BiH) u Zagreb, iz Bosanskog Broda (BiH) u Klakar te iz Bosanskog Broda (BiH) u Sibinj.

Kovačevići


Kovačevići su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz bosanske Posavine, prema nekim izvorima iz srednje Bosne ili Mačkovca u okolici 
Nove Gradiške, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Knina) te Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Kovačevića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Bosanska Gradiška, gdje se svaki pedeseti stanovnik prezivao Kovačević. U Hrvatskoj danas živi oko sedamnaest tisuća Kovačevića u oko šest tisuća domaćinstava (2. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno trinaest tisuća, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.
Matijevic

Podrjetlo Matijevići su najčešće Hrvati, većim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Like. Rijetko su i Srbi (iz okolice Duge Rese). Razmjerno najviše Matijevića u proteklih sto godina rođeno je u srednjobosanskoj općini Maglaj, gdje se svaki četrdeseti stanovnik...
Čizmić

 

Podrjetlo Čizmići su često Hrvati, većim dijelom iz okolice Omiša, a u manjem broju mogu biti i Srbi (okolica Hrvatske Kostajnice), te Bošnjaci. Razmjerno najviše Čizmića u proteklih sto godina rođeno je u Zadvarju kraj Omiša, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Čizmić. U Hrvatskoj...



Rajić
 

Podrjetlo Rajići su najčešće Hrvati, dobrim dijelom iz Srednje Bosne, a rijetko su i Srbi (iz Našica). Razmjerno najviše Rajića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskim općinama Travnik i Vitez, u kojima se svaki stoti stanovnik prezivao Rajić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije t...


Janjić

Podrjetlo Janjići su velikom većinom Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske Posavine, a u manjem broju mogu biti iz Istočne Hercegovine. Razmjerno najviše Janjića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Orašje, gdje se svaki devedeseti stanovnik prezivao Janj...


Krajnovići su često Hrvati, većim dijelom iz okolice Đakova, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz Pakraca) te Bošnjaci. Razmjerno najviše Krajnovića u proteklih sto godina rođeno je u Domankušu kraj Bjelovara, gdje se svaki deveti stanovnik prezivao Krajnović. U Hrvatskoj danas živi oko devetsto Krajnovića u oko četrsto domaćinstava (661. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas čak nešto i smanjio.Glavni migracijski pravci Krajnovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) i Laktaša (BiH) u Zagreb te iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod.
Prezime Pavic nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz Srednje Bosne.


Paradžici su Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske Posavine, a prema nekim izvorima iz Vitine i Glamoča (BiH) te iz Gruda u Hercegovini. Razmjerno najviše Paradžika u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Modriča, gdje se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Paradžik. U Hrvatskoj danas živi oko šesto Paradžika u više od dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno desetak, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.Glavni migracijski pravci Paradžika u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanskog Šamca (BiH), iz Modriče (BiH) te iz Gradačca (BiH) u Zagreb.
Katići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice
Ogulina, a prema nekim izvorima su iz okolice Stoca. Rijetko su i Srbi (iz okolice Knina). Razmjerno najviše Katića u proteklih sto godina rođeno je u Dobrenićima kraj Duge Rese, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Katić. U Hrvatskoj danas živi oko četiri tisuće Katića u oko tisućučetrsto domaćinstava (53. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu.Glavni migracijski pravci Katića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Tešnja (BiH) u Zagreb, iz Cetingrada u Karlovac te iz Lokvičića u Kaštela.
Juriči su Hrvati, najvećim dijelom iz Zapadne Bosne. Razmjerno najviše Juriča u proteklih sto godina rođeno je u zapadnobosanskoj općini Tomislavgrad. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Juriča u oko stosedamdeset domaćinstava.Glavni migracijski pravci Juriča u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Tomislavgrada (BiH) i Livna (BiH) u
Zagreb te iz Livna (BiH) u Kaštela.
Vrančići su Hrvati, većim dijelom iz
Samobora. Razmjerno najviše Vrančića u proteklih sto godina rođeno je u Medsavama kraj Samobora, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Vrančić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Vrančića u više od dvjestopedeset domaćinstava (822. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinuGlavni migracijski pravci Vrančića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod, iz Brežica (Slovenija) u Samobor te iz Bosanskog Broda (BiH) u Gornju Vrbu.
Lovrići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice
Trogira, dok prema drugim izvorima vuče podrijetlo iz okolice Sinja ili sela Odžak kod Livna (BiH). Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Hrvatske Kostajnice). Razmjerno najviše Lovrića u proteklih sto godina rođeno je u Ražnju kraj Trogira, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Lovrić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Lovrića u oko tri tisuće domaćinstava (23. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio. Glavni migracijski pravci Lovrića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod.
Mijatovići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a rijetko su i Srbi (iz tuzlanskoga kraja, BiH). Razmjerno najviše Mijatovića u proteklih sto godina rođeno je u srednjobosanskoj općini Skender Vakuf, gdje se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Mijatović. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Mijatovića u oko tisuću domaćinstava (121. prezime prema brojnosti).Glavni migracijski pravci Mijatovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gradačca (BiH) i Brčkog (BiH) u
Zagreb te iz Skender Vakufa (BiH) u
Končanicu.

Martići
su najčešće Hrvati, većim dijelom iz dobojskog kraja, a prema nekim izvorima iz Posušja, Rame, ili neumskog zaleđa (sve BiH), ili Poljica kod
Splita, a rijetko su i Srbi (iz Knina). Razmjerno najviše Martića u proteklih sto godina rođeno je u Doboju, gdje se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Martić. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Martića u više od devetsto domaćinstava (115. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno devetsto, pa se njihov broj do danas utrostručio.Glavni migracijski pravci Martića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Doboja (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod


Tadić
Podrjetlo Tadići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Hercegovine. Rijetko su i Srbi (okolica
Hrvatske Kostajnice). Razmjerno najviše Tadića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Zavidovići, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Tadić. U Hrvatskoj danas živi oko četiri tisuće Tadića u više od tisućutristo domaćinstava (66. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.Glavni migracijski pravci Tadića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Tuzle (BiH), iz Skender Vakufa (BiH) te iz Tomislavgrada (BiH) u Zagreb.
Andrijanići su Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske Posavine. Razmjerno najviše Andrijanića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Odžak, gdje se svaki devedeseti stanovnik prezivao Andrijanić. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Andrijanića u oko dvjestopedeset domaćinstava (946. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.Glavni migracijski pravci Andrijanića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) u Zagreb te iz Odžaka (BiH) i Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod.

Martinović
Podrjetlo
Martinovići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz srednje Bosne, a rijetko su i Srbi (okolica Duge Rese). Razmjerno najviše Martinovića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskim općinama Tešanj, Travnik i Vareš, u kojima se svaki sedamdeseti stanovnik prezivao Martinović. U Hrvatskoj danas živi oko šest tisuća Martinovića u više od dvije tisuće domaćinstava (37. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.Glavni migracijski pravci Martinovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH), iz Vareša (BiH) te iz Banja Luke BiH) u Zagreb.

Kajinići su Hrvati, najvećim dijelom iz Srednje Bosne. Razmjerno najviše Kajinića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Tešanj. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kajinića u više od četrdeset domaćinstava. Glavni migracijski pravci Kajinića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Tešnja (BiH) u Veliku Goricu, iz Modriče (BiH) u Svetu Nedjelju te iz Tešnja (BiH) u Zagreb.
Andjelić
Andjelići su Hrvati, dobrim dijelom iz Sjeverne Hercegovine. Razmjerno
najviše Andjelića u proteklih sto godina rođeno je u sjevernohercegovačkoj
općini Konjic. U Hrvatskoj danas živi oko sto Andjelića u oko šezdesetpet
domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvadeset,
pa se njihov broj do danas višestruko povećao.Glavni migracijski pravci
Andjelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Doboja (BiH) i Odžaka (BiH)
u
Zagreb te iz Konjica (BiH) u Rijeku.


Majić
Majići su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz Hercegovine, a prema nekim izvorima iz okolice Vrgorca. Vrlo su rijetko i Srbi (iz Daruvara). Razmjerno najviše Majića u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Grude, gdje se svaki sedamdeseti stanovnik prezivao Majić. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Majića u oko osamstopedeset domaćinstava (122. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedamsto, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio.Glavni migracijski pravci Majića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) i Gruda (BiH) u Zagreb te iz Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod.

Bosnići su većinom Hrvati, dobrim dijelom s otoka Korčule, a mogu biti i Srbi (iz Ogulina) te su vrlo rijetko i Bošnjaci (iz Drvara, bosanske Posavine). Razmjerno najviše Bosnića u proteklih sto godina rođeno je u Blatu na otoku Korčuli, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Bosnić. U Hrvatskoj danas živi oko devetsto Bosnića u više od tristo domaćinstava (699. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.Glavni migracijski pravci Bosnića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ciste Provo u Split, iz Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod te iz Bosanskog Novog (BiH) u Sisak.

Baručić

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Baručić vuče podrijetlo iz Bosanske Krajine.
Grgić

Podrjetlo

Prezime Grgić nose Hrvati, većim dijelom iz Bosanske Krajine (Gornji i Donji Vakuf, Kotor Varoš), a prema nekim izvorima iz Petrovog Polja kod Drniša (posebno selo Cipčići), Ljubuškog (BiH), Dubrovnika te Rame. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u bosanskokrajiškim općinama Kotor Varoš i Teslić, u kojima se svaki trideseti stanovnik prezivao Grgić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Vranjic kraj Solina, Borovac kraj Novske i Adžamovci kraj Nove Gradiške. U Hrvatskoj danas živi oko osam tisuća Grgića u oko tri tisuće domaćinstava (18. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Etimologija

Prezime izvedeno iz osobnog imena Grg(a/o) + -ić.

Migracije

Glavni migracijski pravci Grgića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Kotor Varoši (BiH) u Zagreb, iz Kotor Varoši (BiH) u Kutjevo te iz Odžaka (BiH) u Slavonski Brod.

Raspostranjenost

Grgići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 324 općine i 699 naselja, pretežito u urbanim sredinama (55%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1200), Slavonskom Brodu (300), Osijeku (300), Splitu (250) i u Rijeci (160).


Lovrić

Podrjetlo

Lovrići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Trogira, dok prema drugim izvorima vuče podrijetlo iz okolice Sinja ili sela Odžak kod Livna (BiH). Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Hrvatske Kostajnice). Razmjerno najviše Lovrića u proteklih sto godina rođeno je u Ražnju kraj Trogira, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Lovrić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Lovrića u oko tri tisuće domaćinstava (23. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Etimologija

Migracije

Glavni migracijski pravci Lovrića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod.

Križanović

Podrjetlo

Križanovići su Hrvati, većim dijelom iz Srednje Bosne. Razmjerno najviše Križanovića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskim općinama Tešanj i Vitez, u kojima se svaki stoti stanovnik prezivao Križanović. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Križanovića u oko tristo domaćinstava (786. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Etimologija

Migracije

Glavni migracijski pravci Križanovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Sinja u Split te iz Tešnja (BiH) i Slavonskog Broda u Zagreb.

Podrjetlo

Curići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Popova polja u Hercegovini. Razmjerno najviše Curića u proteklih sto godina rođeno je u Opatovcu kraj Nove Gradiške, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Curić. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Curića u oko dvjesto domaćinstava (994. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Curića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Neuma (BiH) i Trebinja (BiH) u Dubrovnik te iz Bosanskog Broda (BiH) u Veliku Kopanicu.


Krnjić

Podrjetlo

Krnjići su uglavnom Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske Posavine, a prema nekim izvorima iz okolice Stoca (BiH). Vrlo su rijetko i Bošnjaci. Razmjerno najviše Krnjića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Brčko. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Krnjića u više od stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šezdeset, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.

Etimologija

Migracije

Glavni migracijski pravci Krnjića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) u Zagreb, iz Brčkog (BiH) u Veliku Goricu te iz Brčkog (BiH) u Županju.

Etimologija

Matanović

Podrjetlo

Matanovići su Hrvati, dobrim dijelom iz bosanske Posavine. Razmjerno najviše Matanovića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavinskim općinama Bosanski Brod i Orašje, u kojima se svaki devedeseti stanovnik prezivao Matanović. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Matanovića u više od sedamstopedeset domaćinstava (182. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj od do danas gotovo učetverostručio.

Etimologija

Migracije

Glavni migracijski pravci Matanovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod, iz Orašja (BiH) u Bošnjake te iz Gradačca (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Matanovići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 151 općini i 239 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Slavonskom Brodu (300), Zagrebu (200), Bošnjacima kraj Županje (120), Osijeku (60) i u Rijeci (60)

Pišković

Podrjetlo

Piškovići su Hrvati, najvećim dijelom iz Donje Stubice. Razmjerno najviše Piškovića u proteklih sto godina rođeno je u Lepoj Vesi kraj Donje Stubice, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Pišković. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Piškovića u više od sedamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Etimologija

Migracije

Glavni migracijski pravci Piškovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Posušja (BiH) u Zagreb, iz Bosanskog Broda (BiH) u Klakar te iz Bosanskog Broda (BiH) u Sibinj.
Nenić

Podrjetlo

Pretežito srpsko prezime Nenić vuče podrijetlo iz Tuzlanske Regije, BiH.

Raspostranjenost

Piškovići su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 33 naselja, pretežito u urbanim sredinama (53%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (50), Donjoj Stubici (45), Sesvetama kraj Zagreba (30), Slavonskom Brodu (20) i u Lepoj Vesi kraj Donje Stubice (15).

Zekušić

Podrjetlo

Prezime Zekušić nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz Slavonskog Broda. (Bos.Brod)

 


pozdrav svim
Brusnicanima
ma gdje bili!
Ova stranica je
napravljena
za druženje,
dopisivanje,
komentare,takodjer
za pozdrave
obavijesti i zgode
kao i priloge!


Opći uvjeti korištenja
Ove web stranice
sadržavaju linkove
na ostale web
stranice ili izvore.
NIJE odgovoran
web.

=> Willst du auch eine kostenlose Homepage? Dann klicke hier! <=